Otkriće nobelovca iz 1913. objašnjava zašto medicinski zlikovci odlažu 2.dozu Covid cjepiva s 2 tjedna na 12

Ovo će vas zaprepastiti, jer produljivanje razmaka između 1. i 2.doze Covid-cjepiva ima svoju podlu svrhu i nema veze s iluzijom nestašice cjepiva. 

Nestašica vrlo providno podsjeća na dogovor država OPEC-a, kad žele povećati potražnju i dignuti cijenu nafte – lijepo se dogovore da će na određeno vrijeme smanjiti proizvodnju nafte.

Potražnja za Covid cjepivom raste jer većina ljudi nije vidjela moguće posljedice tog cjepiva, sve zahvaljujući “istinoljubivim” medijima. Meni nije trebalo 5 ovakvih videa da odlučim da to cjepivo nije za mene. Možda nekome ipak treba svih 5 kratkih videa o posljedicama Covid-cjepiva – da se zamisli i da dobro promisli bi li zaigrao ovu lutriju života.

Po svojoj dobi, ovi cjepodrhtavci odudaraju od dobi tipičnog umrlog od Covid-a. Stoga bi se reklo da su platili puno za malo: Svih 5 slučajeva su otprilike 20-49 godina, koji imaju stopu preživljavanja 99,98%. Dakle dali su se cijepiti zbog 0,02% vjerojatnosti da umru od bolesti Covid-19.

Da to trzavo cjepivo nekako štiti od srčanog infarkta (16,7%) , od karcinoma (14,3%) ili od automobilske nesreće (0,94%) – e, onda bi MOŽDA trebalo razmisliti o tom cijepljenju i eventualno prihvatiti rizik drmanja. Možda.

Imajte na umu da su u ovim tužnim videima glavni akteri pro-vaxxeri koji su svjesno pristali na cijepljenje i na ovo što im se dogodilo.

Još su ovi dobro prošli, ostali su živi, samo im je napadnut živčani sustav, pa se od sada drmaju. Oni koji nisu bili te “sreće” umiru od anafilaktičkog šoka (“Za umrijet od Covid-cjepiva“), tj. alergijske reakcije na cjepivo. MSD priručnik dijagnostike i terapije: “Anafilaksija je akutna, po život opasna, alergijska reakcija posredovana IgE protutijelima.

Nobelovac, godina je 1913.

Dobitnik Nobelove nagrade 1913. za otkriće uzroka anafilaksije, Charles Richet, je napisao tekst, iz kojeg će vam biti jasnije zašto se ide na veći razmak između 1. i 2.doze nego je prije rečeno.

1903. su shvatili da organizam reagira na ubrizgavanje svake strane tvari. 1903. je pokazano da prva IV (intravenozna) injekcija seruma kuniću koja mu je uzrokovala anafilaksiju, 3 tjedna (inkubacije) nakon prve injekcije kunić je postao hipersenzitivan na drugu injekciju. To znači da ako bi dobio taj isti toksin ili strani protein unutar 3 tjedna, tijelo bi se možda uspjelo s tim izboriti. Ali kad prođu 3 tjedna od prve, stvari postaju drugačije.

Zanimljivo je 1903 bilo da fenomen anafilaksije nije bio samo na otrove i toksalbumine (strane proteine), nego na sve proteine (bjelančevine) – bili oni toksični ili ne kod prve injekcije.

Pazi ovo; sićušna količina je dovoljna

Dva američka fiziologa su pokazala da se fenomen anafilaksije pojavljuje nakon svake injekcije seruma (stranog proteina), čak i kad je sićušne količine. Npr. 0,00001 ml (što je beskonačno mala količina) već uzrokuje anafilaksiju kod testirane životinje. Ubrizgavali su razne organske tekućine: mlijeko, serum, jaja, ekstrakt mišića… Na sve to su zamorci bili najsenzitivniji u anafilaktičkom smislu – iako to nisu otrovi.

Nakon 3 tjedna uspostavlja se anafilaktičko stanje koje nikada ne prolazi

Nakon 3 tjedna od 1.doze anafilaktičko stanje nikada ne prolazi. Nakon što je subjekt jednom “anafilaksiziran” i posljedično modificiran u svojoj kemijskoj konstituciji, subjekt se nikada više ne može vratiti u prvobitno stanje.

Poznati su subjekti koji su čak nakon 4 godine od prve injekcije seruma još uvijek bili senzitivni za početak reakcije [znate ono kada pčelar postane nadalje alergičan na ubod pčele – nakon što je bio određen broj puta uboden bez posebni reakcija].

Nobelovac nastavlja dalje: Izuzetan je fenomen da tako beznačajna količina otrova može modificirati organizam u tom opsegu da uspješni kasniji dani ne mogu poništiti neizbrisivu modifikaciju. [i sad, kad vam kažu da su u cjepivima zanemarivo male količine žive, aluminija i ostali otrovne pomoćne tvari. Njihova svrha je razboljevanje.]

Simptomi variraju više s obzirom na biokemijsku strukturu subjekta, nego na prirodu injektiranog toksina. [zato neki ljudi imaju užasne reakcije, dok drugi nemaju nikakve ili slabe]

Prethodno cijepljeni od gripe imaju jače reakcije na Covid-cjepivo

1902. je primijećeno da subjekt koji je imao prethodne injekcije je puno senzitivniji nego novi subjekt [zato oni koji su primili cjepivo protiv gripe (s nekim isim toksičnim adjuventima kao ua Covid) imaju puno stravičnije reakcije na Covid-cjepivo nego oni koji nisu bili cijepljeni protiv gripe.]. Moraju proći 3 ili 4 tjedna prije rezultata anafilaksijskog stanja. To je period inkubacije prve doze.

Sada zlikovci produljuju razmak između 1. i 2.doze. Očito znaju za ovaj rad nobelovca iz 1913.

Ako će tko danas-sutra i postaviti pitanje, proizvođači će reći da takav razmak između doza oni nisu ni testirali. A vlasti će reći da je bila nestašica pa nisu imali za 2.dozu na vrijeme. Ups. Sorry, lakovjerni sugrađani, pokoj vam vječni!

Cijeli video:

Vaš komentar:

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: