U koje doba dana uzimati koje vitamine

Za prevenciju bolesti, ne samo Korone, važno održavati zdrav imunološki sustav. Uz od hranjivih tvari osiromašenu i zagađenu hranu današnjice potrebno je uzimati “dodatke prehrani” da se postigne odgovarajuća razina hranjivih tvari. O industrijskoj i o “fast-food” da i ne govorimo. Pojedine vitamine i minerale je NAJučinkovitije uzimati u određeno doba dana, odnosno neke prije, neke nakon, a neke tijekom obroka. Ovaj članak pruža savjete o optimalnom uzimanju.

Vitamini topivi u vodi i topivi u mastima

Vitamine se klasificira prema ponašanju u tijelu. Tijelo nam sadrži puno vode. Mnogi od njih su topivi u vodi. Umjesto nagomilavanja, sav višak se izlučuje. U pravilu, vitamine topive u vodi uzimajte natašte.

Neki vitamini se pak otapaju u mastima (lipidi). Jetra pohranjuje sav višak. Ponekad se višak pohranjuje i u tjelesnoj masti. Općenito, vitamine topive u mastima treba uzimati uz obrok.

Kada uzimati multivitamine?

Multivitamin osigurava širok spektar hranjivih sastojaka. Obično uključuju vitamine A, C, D, E, plus vitamine B. Većina multivitamina također uključuje esencijalne minerale, poput kalcija, magnezija, cinka.

Neke od vitamina u multivitaminskoj formuli potrebno je uzimati s hranom. Uzimanje uz doručak se lakše pamti. Ali doručak mora sadržavati tada i malo masti – jer vaše tijelo neće pravilno apsorbirati ovdje sadržane vitamine koji su topivi u mastima.

Kada trebam uzimati vitamine topive u vodi?

Vaše tijelo najbolje apsorbira vitamine topive u vodi natašte. U idealnom slučaju, uzimajte ih 20 do 30 minuta prije obroka, bilo doručka ili ručka. Alternativno, vitamine topive u vodi možete uzeti 2 sata nakon obroka. Ako ih uzimate uz obrok ili blizu, bit će im smanjena apsorpcija.

B12 i B-vitaminski kompleks

Vitamine B, topive u vodi može se pronaći u voću, povrću i cjelovitim žitaricama. B-kompleks obično sadrži svih 8 vitamina B skupine: :

  • B1 (Tiamin)
  • B2 (Riboflavin)
  • B3 (Niacin)
  • B5 (Pantotenska kiselina)
  • B6 (Piridoksin)
  • B7 (Biotin)
  • B9 (Folna kiselina)
  • B12 (Kobalamin)

Vitamini B skupine igraju brojne uloge u tijelu, uključujući podršku zdravlju mozga i ključni su za proizvodnju energije u cijelom tijelu. Često djeluju kao koenzimi, što znači da rade s enzimima kako bi pomogli razgradnji i izgradnji molekula. Vitamin B12 posebno je važan nutrijent za metabolizam, energiju i raspoloženje.

Ako možete, uzmite vitamine B ujutro natašte. To vam daje energiju za dan koji slijedi. Ako se uzmu prekasno navečer, to utječe na njihov san i stvara živopisne snove.

Sada je vrijeme marelica. Čuvajte i sušite koštice da ih istučete – sadrže B17, dobar za borbu protiv karcinoma (i valjda preventivu). Koliko smijete pojesti koštica na dan? Onoliko koliko možete pojesti marelica na dan.

Vitamin C

Vitamin C (askorbinska kiselina) može se prirodno naći u agrumima, prokulicama, brokuli, papaji…. Vitamin C neophodan je za dobro zdravlje i održavanje zdravog imunološkog sustava. Pomaže u poboljšanju tjelesne apsorpcije željeza (za anemiju), pa ako uzimate dodatak željezu, konzumirajte i vitamin C.

Višak vitamina C se izluči mokrenjem jer ga tijelo neće pohraniti. Uzimajte vitamin C na prazan želudac najmanje 20 do 30 minuta prije jela. Ako ustanovite da vam uznemiruje želudac, možete ga uzimati s hranom.

Kada trebam uzimati vitamine topive u mastima?

Kada uzmete vitamin topiv u mastima, on se u tankom crijevu zapakira u „hilomikron“, kapljicu masti koja sadrži vitamin. Nakon apsorpcije u stanice koje oblažu crijeva, paket vitamina šalje se u jetru ili u tjelesnu masnoću na čuvanje. Po potrebi vitamin topiv u mastima se metabolizira pomoću enzima lipaze.

Vitamini A, D i E topivi su u mastima i trebaju se uzimati s obrocima kako bi se poboljšala njihova apsorpcija. Općenito, najbolje ih je uzimati uz večernji obrok, posebno onaj koji sadrži zdrave masti ili ulja. Oni vam pomažu da bolje apsorbirate druge vitamine.

Vitamin D

Vitamin D je hormon koji igra ulogu u rastu stanica, imunološkoj funkciji i živčano-mišićnom sustavu. Za razliku od većine vitamina, tijelo može stvoriti vlastiti vitamin D, ali kada vaša koža nije izložena dovoljno sunčevih zraka, razina vam može biti niska ili nedostatna. [Umrli od Korone imaju manjak vitamina D].

Vitamin D pomaže tijelu da apsorbira kalcij, održavajući vaše kosti snažnima i zdravima. Vitamina D nema previše u izvorima biljne hrane, pa se preporučuje dodatak prehrani.

Budući da je vitamin D topiv u mastima, uzmite ga s najvećim obrokom kako biste poboljšali apsorpciju. Uzimajte vitamin D s kalcijem jer pomaže vašem tijelu da učinkovitije apsorbira mineral.

Vitamin A

Vitamin A je neophodan za zdravlje očiju i kože. Vaše tijelo ga ne može proizvesti, pa ako u prehrani nemate odgovarajuću zalihu hrane bogate vitaminom A, poput tamnog lisnatog povrća, mrkve i bundeve, morat ćete ga nadopuniti.

Uzimajte vitamina A uz večernji obrok koji sadrži masnoće kako bi se pospješila apsorpcija.

Budući da je vitamin A topiv u mastima, ne uzimajte ga više od preporučene dnevne doze. Višak može dovesti do slabijih kostiju kod starijih osoba. Imajte na umu da dodaci omega-3 masnih kiselina i multivitamini često sadrže vitamin A, zato pratite svoju potrošnju.

[Postoji jedan problem: vitamin A i betakaroten nisu isto. Treba vam vitamin A].

Vitamin E

Vitamin E je također neophodan za zdravlje kože, kao i za zaštitu i jačanje imunološkog sustava tijela. Moćan je antioksidans. Orašasti plodovi, sjemenke i biljna ulja najbolji su prirodni izvori vitamina E.

Kako je vitamin E topiv u mastima, konzumirajte vitamin E s hranom koja sadrži masti. Možete uzimati vitamin E s vitaminima A i C, kao i selen. Ako imate nisku razinu željeza, uzimanje vitamina E poboljšava podnošljivost željeza i poboljšava mikrobiom crijeva u crijevnom traktu.

Minerali

Iako se minerali često grupiraju zajedno s vitaminima, oni su drukčiji. Za razliku od vitamina, minerali su anorganski i potječu iz stijena, tla i vode. Minerali podržavaju mnoštvo bioloških procesa koji nas održavaju zdravima. Tijelu su potrebni neki minerali u tragovima, poput cinka, željeza i bakra. Potrebni su i makrominerali u većim količinama (kalij, kalcij i magnezij).

Kalcij i magnezij

Kalcij vam pomaže u održavanju jakog kostura. Vaše tijelo skladišti kalcij u kostima i zubima. Ovaj mineral također igra ulogu u vašem mišićnom i živčanom sustavu – uključujući mozak. Kelj, brokula i kineski kupus izvrsni su biljni izvori kalcija.

Preporučuje se uzimanje kalcija i magnezija zajedno jer ova dva makrominerala djeluju zajedno. Trebali biste uzimati kalcija i magnezija u miligramskom omjeru 2:1. Dobro je podijeliti dozu, uzimajući je uz jutarnji obrok, ručak i večernji obrok.

Kalcijev orotat ili kalcijev citrat možete uzimati na prazan želudac. Ali kalcijev karbonat mora se uzimati s hranom, tako da ga želučana kiselina može razgraditi. Međutim, kalcijev karbonat je najmanje koristan kalcij koji možete uzeti. Kalcijev orotat se najbolje apsorbira.

Ne uzimajte kalcij sa željezom ili s cinkom, jer mu oni sprečavaju apsorpciju.

Uzimajte kalcij s vitaminom D, jer vitamin pomaže u apsorpciji kalcija.

Cink

Cink igra važnu ulogu u diobi stanica, zacjeljivanju rana i staničnom funkcioniranju. Cink se nalazi u mnogim biljnim izvorima ali je često zajedno s fitinskom kiselinom koja mu sprečava apsorpciju. To znači da vegani ili vegetarijanci često trebaju uzeti više cinka.

Uzimajte cink uz obrok; Nekim ljudima se buni želudac ako se cink konzumira na prazan želudac. Također, uzimajte cink najmanje dva sata razmaka od željeza, kao i kalcija, jer oni si međusobno sprečavaju apsorpciju.

Cink je koristan za vaš imunološki sustav kada osjetite curenje nosa i šmrcanje ili kad prvi put osjetite ono malo grebanje u grlu.

Željezo

Željezo, esencijalni mineral, pomaže u stvaranju hemoglobina u krvi, molekule koja prenosi kisik kroz tijelo. Ovaj mineral podržava razvoj mozga, metabolizam mišića i stanično funkcioniranje.

Uzimajte željezo s hranom jer može uzrokovati probavne smetnje kad se uzima na prazan želudac. Neki ljudi vole uzimati dodatak željeza sa sokom od naranče jer antioksidativna priroda vitamina C može povećati apsorpciju željeza.

Jod

Jod je element u tragovima koji regulira hormone štitnjače (T3 i T4) u tijelu. Uz svoju ulogu u proizvodnji i metabolizmu hormona, jod pomaže u detoksikaciji štitnjače istiskujući štetne ‘halogene’ poput klora, fluora i broma.

Mnogi ljudi nemaju dovoljno joda, a niska razina joda može dovesti do mnogih zdravstvenih problema.

Poput cinka, najbolje vrijeme za uzimanje joda je u obrocima – ili nekoliko minuta prije – jer se nekim ljudima želudac uznemiri ako se uzima na prazan želudac.

Ostali dodaci

Mnogi ljudi uzimaju i druge dodatke osim vitamina i minerala. Dva najpopularnija uključuju probiotike i omega-3 masne kiseline

Probiotici

Probiotici su “prijateljske” bakterije koje naseljavaju crijeva. Između ostalog, povezani su sa zdravom kožom, boljom probavom, zdravim umom i raspoloženjem.

Probiotici se dijele u dvije glavne skupine; Prolazni probiotici prolaze kroz vaš sustav. Rezidentni sojevi žive u vašim crijevima. Prolazni probiotici su najbolji tijekom čišćenja tijela jer ciljaju štetne organizme.

Ostali probiotički sojevi nastanjuju se u crijevima, pomažući vašem tijelu na simbiotski način. Dobar dodatak sadrži više sojeva s do 75 milijardi CFU-a (colony forming units).

Sve probiotike treba uzimati 20 minuta prije doručka. Idealno bi bilo jesti jutarnji obrok koji sadrži masnoće, jer mnogi probiotički sojevi dulje opstaju kad se s lipidima transportiraju u želudac. To im omogućuje da zaobiđu želučanu kiselinu, koja ih inače može uništiti, i da dođu do crijeva, gdje se mogu nastaniti.

Probiotik se može uzimati istodobno s drugim dodacima. Zapravo, uzimanje probiotika zajedno s dodatkom omega-3 masnih kiselina može poboljšati njegovu učinkovitost.

Omega-3

Esencijalne masne kiseline uključuju omega-3 i omega-6, koje vaše tijelo ne proizvodi, a moraju se dobivati ​​iz vaše prehrane ili s dodacima. Pomažu u zaštiti vašeg srca i mozga. Omegu-6 dobivamo iz industrijske hrane i previše.

Omega-3 se nalaze u uljima, orašastim plodovima i sjemenkama. Ako se odlučite za dodatak omega-3, potražite biljnu opciju poput lanenog ulja ili ulja algi.

Najbolje vrijeme za uzimanje Omega-3 je kasnije tijekom dana jer ih treba uzimati s hranom koja sadrži masnoću. Budući da obrok za doručak često sadrži manje masti od ostalih obroka, pokušajte uzimati omega-3 uz ručak ili večeru. Ako uzimate omega-3 s doručkom, uz obrok dodajte malo masti.

Možete uzimati omega-3 s vitaminom D. Vitamin D i omega-3 djeluju zajedno kako bi utjecali na proizvodnju serotonina, hormona koji utječe na dobro raspoloženje.

Što treba zapamtiti

Uzimanje vitaminskih i mineralnih dodataka u pravo vrijeme optimira njihovu apsorpciju, što bolje podržava vaše ukupno zdravlje i dobrobit.

Neki vitamini, poput vitamina A, D, E i K, topivi su u mastima i moraju se uzimati s hranom – često s mastima – kako bi se povećala njihova apsorpcija ili spriječili želučani problemi.

Ostali vitamini, poput vitamina C, najbolje djeluju ako se uzimaju natašte. Kalcij je najbolji kada se podijeli na dva ili tri različita vremena tijekom dana.

Neki vitamini i minerali imaju štetne reakcije kada se uzimaju zajedno, poput cinka+željeza, i mogu spriječiti pravilnu apsorpciju obadva.

Da biste spriječili probleme koji bi mogli nastati pretjeranim unošenjem određenog vitamina, vodite bilješke o režimu dnevnih dodataka i pažljivo čitajte naljepnice.

Izvor: https://globalhealing.com/natural-health/best-time-to-take-vitamins/

Jedna misao o “U koje doba dana uzimati koje vitamine

Add yours

  1. Hvala na informacijama. Nedavno sam naišao na stranicu jednog mađarskog liječnika, dr. Gabora Lenkei-a, koji dosta priča o vitaminima. Njegovi kratki filmići potaknuli su me na razmišljanje o dodacima prehrani (čak sam nešto i počeo uzimati), a evo sad ste i Vi uletili s korisnim informacijama 🙂
    Evo za info, ovo je njegova stranica s kratkim filmićima https://drlenkeichannel.com/en/ pa tko želi malo proširiti horizonte…

    A ovo je moj prvi susret s dr. Gaborom Lenkeiem, u ovom filmiću govori o patogenima (prvenstveno o bakterijama, ali spominje i viruse). Film traje dva sata, ali je izrazito zanimljiv (naravno ako vas zanima tema patogena i kako funkcionira ljudski imunitet), i meni je doslovno proletio.
    https://www.bitchute.com/video/bVuHsdrPCl0Y/
    Ima titlove na srpskom, ali vjerujem da ćete svi razumjeti 🙂

Vaš komentar:

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: